Planine Republike Hrvatske većim dijelom pripadaju Dinarskom gorju (od slovenske do crnogorske granice), a manjim su dijelom istočni nastavak Alpa i ostatak staroga Orijentalnoga kopna (gore savsko-dravskog međurječja). U sjeverozapadnom dijelu Republike oba se gorska sustava sastaju u tzv. prelaznoj zoni. Iako naše planine nisu visoke – Hrvatska je jedina zemlja na europskom jugoistoku bez ijednog vrha višeg od 2000 metara – po zanimljivosti im je malo ravnih na Zemlji.

Dinarsko gorje, što se najvećim dijelom nalazi u Hrvatskoj, poznato je u svijetu kao klasično područje dubokoga krasa. Njegova bitna značajka – podjednako bogatstvo površinskog i podzemnog reljefa – daje i hrvatskomu planinarstvu poseban pečat. Oštri kraški oblici, prevlast gologa krša, oskudica vode, siromaštvo vegetacije, surova klima i slaba naseljenost postavljaju na planinara slične zahtjeve kao i mnoge visoke planine. Ali i u dinarskim planinama ima priličnih razlika: one u sjevernom dijelu niže su i pitomije (npr. U Gorskom kotaru), a na jugu više i pustije (planine Dalmacije). Sasvim su drugačije planine savsko-dravskoga međurječja. Građene su od prakamenja, blažih su oblika, prilično niske i bogate vodom i vegetacijom.

Pogrešno je mišljenje da je Troglav najviši vrh u državi. Ako je to pitanje oupće važno, onda treba znati da je taj vrh 1 km preko bosanske granice.

najviše hrvatske planine
najviša naselja u Hrvatskoj
demografska struktura brdsko-planinskih područja u Hrvatskoj