Što je atmosfera

Što je atmosfera

Što je atmosfera i koja područja atmosfere poznajemo

Jedna od najvažnijih stvari za postojanje života na Zemlji je atmosfera. Što je atmosfera? Atmosfera je plinoviti omotač koji dijeli zemljinu površinu od svemira. Što je atmosfera i koliko je ona bitna za postojanje povoljnih uvjeta za život, najbolje je promatrati kroz prizmu drugih planeta. Naime velika većina svih planeta i ostalih svemirskih tijela imaju neku vrstu atmosfere, međutim koliko je za sada poznato samo je zemljina atmosfera pogodna za život ljudi. Atmosfera nije statički sustav, već se kroz vrijeme mijenja. Mijenja se na način da se promijeni sastav atmosfere, pa je u različitim periodima atmosfera imala različite postotne udjele različitih plinova. Jednako kao što atmosferu čini smjesa različitih plinova, dušika, kisika i u manjim postocima ostali plinovi, tako ju možemo podijeliti na nekoliko različitih područja. Atmosfera se dijeli, ovisno od koliko su područja udaljena od zemljine površine, na troposferu, stratosferu, mezosferu, termosferu i egzosferu. Važno je reći kako se sastavam zraka u jako maloj mjeri, mijenja do 90 kilometara visine. Nakon te visine počinje se znatnije mijenjati.

Što je atmosfera po svom sastavu

Na nekin način, već smo odgovorili što je atmosfera po svom sastavu. Što je atmosfera i od kojih je plinova sastavljena, teško je i nabrojati, međutim najvažnije sastavnice atmosfere su dušik i kisik. Pojednostavljeno, atmosfera je zrak, dakle sve ono što čini zrak, dijelom je atmosfere. Dušika ima najviše i to oko 78 posto, dok je na drugom jestu kisik bez kojega je teško zamisliti život. Ioako sve što čini atmosferu u jednoj mjeri sudjeluje u stvaranju povoljnih uvjeta za život, perjanica toga je kisik. Kisika u zraku ili atmosferi ima oko 21 posto. Ostatak čine vodena para i ugljikov dioksid, koji unutar jednog postotnog poena mijenjaju vodeću poziciju kroz određeno vrijeme. Ostalih jedan posto zraka otpada na veliki broj različitih plinova, prašine i slično. Naravno, sa promjenom nadmorske visine, ulaženjem u različita područja atmosfere, mijenja je i sastav zraka. Također, sa porastom visine, mijenjaju se određena fizikalna svojstva atmosfere. Porastom visine, opada temperatura zraka i tlak zraka.

Što je atmosfera i njezina funkcija

Za ljude i sav ostali živi svijet na zemlji, važno je što je atmosfera i koju funkciju ona ima. Poznavajući što je atmosfera, od čega je sastavljena i kako funkcionira, možemo spriječiti njezino oštećivanje i zadržati postojeću povoljnu situaciju. Osim samih plinova koji se nalaze u zraku, a koji su važni za disanje i opstojnost života, atmosfera na svojim slojevima štiti od različitih negativnih utjecaja iz svemira. Možemo reći kako ona odbija ili upija sve ono negativno što svemir ili sunce odašilju prema zemlji, bilo da se radi o sunčevom zračenju u temperaturi ili ostalom sprektru, po ljude nepoželjnog zračenja iz svemira. Nažalost, čovjek se razvojem tehnologije uglavnom negativno utjecao na sastav atmosfere, jer je raznim izgaranjima na kojima se večinom temelji sva industrija, grijanje i prijevoz, doveo do promjena sastava atmosfere. Ta promjena utječe na svojstva atmosfere, pa su se pojavile i ozonske rupe, kao i efekt staklenika. U svakom slučaju, potrebno je čuvati atmosferu i na osobnoj razini paziti kako se ponašamo i kakve proizvode koristimo, kako bi sačuvali postojeće stanje, koje je još uvijek povoljno.

Tagovi:

Više članaka

Kako znati da mu se digao

Kako znati da mu se digao

Ženski seksualni organ je sakriven i žene mogu puno toga odglumiti u seksu, kod muškaraca je sve otvoreno, istureno vidljivo i baš ništa u seksu ne mogu odglumiti. Te osnovne biol

Koja poza najviše odgovara ženama

Koja poza najviše odgovara ženama

Uvriježeno je mišljenje da ženama najviše odgovara misonarski položaj u seksu i da je to najkorištenija poza, ali možda baš zato i najdosadnija poza, pa ipak neke žene nika

Kako nastaje polarna svjetlost

Kako nastaje polarna svjetlost

Svijet i priroda oko nas prepuni su neobičnih pojava, oblika i struktura. Nekada se može pomisliti kako ni u dječjoj mašti ne mogu nastati takvi oblici i pojave, kakve nas okružuju i koje se mogu uoči