Uvod

Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske donio je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997. Dokument polazi od činjenice da je stjecanjem samostalnosti i suverenosti Republika Hrvatska postala novi međunarodni pravni subjekt, te prvi put u svojoj povijesti, kao suverena država, utvrđujući Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske, samostalno usmjerava svoj prostorni razvitak i dugoročno određuje uređenje, korištenje i zaštitu prostora.

Promjenama političkoga, društvenog i gospodarskog sustava i ukupnih prostornih odnosa prema susjednim državama, stvorene su bitno drugačije osnove i pretpostavke za zaštitu, korištenje i uređenje prostora države. Istovremeno izmijenjene geopolitičke prilike u ovom dijelu Europe pokrenule su potrebu utvrđivanja nove politike razvoja i strategije prostornog uređenja, temeljenu na revaloriziranim vlastitim vrijednostima, potrebama i mogućnostima. Kod toga se, prije svega, polazi od strateških interesa hrvatskog naroda i hrvatske države, ali i vodi računa o djelotvornom i bržem uklapanju i povezivanju Hrvatske sa svojim europskim okruženjem.

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske preispitana je dosadašnja koncepcija Prostornog plana Republike Hrvatske (iz 1988. g.), te je na temelju novo utvrđenih strateških ciljeva i novih stremljenja utvrđena nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine i ukupnoga vrijednog prostora Hrvatske, prema načelima održivog razvitka. Strategijsko planiranje zacrtava potrebne osnovne koridore i norme za budući razvoj, te tako postaje učinkovita instrumentalizacija dugoročnih ciljeva iznalaženjem i usmjeravanjem na prioritete i oblikovanje ostvarivih kvalitetnih rezultata.

Strategija predviđa i moguće promjene tijekom ostvarivanja, ali ne odustajući od dugoročnih ciljeva i interesa Hrvatske, te je osobito bitna aktivna i trajna komunikacija i suradnja između svih zainteresiranih učesnika u provedbi ciljeva i pojedinačnih akcija, s onima koji donose i provode odluke. S obzirom na ostvarivanje zakonskih obveza i u cilju učinkovitosti prostornog uređenja države Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske je dokument na kojem se temelji i usmjerava uređivanje prostora države.

Usprkos mnogim otežavajućim okolnostima ovaj dokument pruža kvalitetna prostorno razvojna usmjerenja, osigurava prostorno planske preduvjete za gospodarski razvitak udovoljavajući općem cilju Strategije u postizanju višeg stupnja razvijenosti države, te veće kvalitete života stanovništva na cijelom državnom prostoru.

ORGANIZACIJA IZRADE

Odgovorni koordinator rada: Matija Salaj, dipl.ing.arh., ravnatelj Zavoda. Koordinatori za prostorne sustave: Ratko Cimerman, dipl.ing.arh., načelnik Odjela za sustave naselja, Antun Paunović, dipl.ing.arh., načelnik Odjela za infrastrukturne sustave i mr.sc. Tonko Radica, prof.geograf., načelnik Odjela za prirodne i društvene sustave.

Koordinatori sektora: Velimir Dumičić, dipl.ing.prom., viši savjetnik, Nataša Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh., viši savjetnik, Tito Kosty, dipl.ing.arh., viši savjetnik, Mirjana Turnšek, dipl.ing.arh., viši savjetnik i Jadranka Vranek, dipl.ing.arh., savjetnik, Računalna izrada i obrada kartografskih prikaza: Željko Veseli, dip.ing.arh., savjetnik, stručni suradnik: mr.sc. Hrvoje Bertović, dipl.ing.arh., načelnik Odjela za informacijski sustav o prostoru.

Savjet Zavoda za prostorno planiranje: mr.sc. Slavko Dakić, dipl.ing.arh., Franjo Gašparović, dipl.ing.oec., prof.dr.sc. Ante Marinović-Uzelac, prof.dr.sc. Ivan Rogić, prof.dr.sc. Ivo Šimunović, prof.dr.sc. Boris Vukonić.

Koordinacijska radna skupina za stalnu međuresorsku suradnju na izradi i usuglašavanju Prijedloga Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske sa strategijama razvitka pojedinih djelatnosti: Ministarstvo obrane: Uprava za graditeljstvo, Ministarstvo unutarnjih poslova: Odsjek poslovnog prostora, Ministarstvo financija: Sektor za gospodarstvo; Ministarstvo pravosuđa: Uprava za imovinsko pravne poslove; Ministarstvo uprave; Ministarstvo gospodarstva; Ministarstvo pomorstva, prometa i veza; Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva: Odjel za poljoprivredu; Ministarstvo kulture: Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine; Ministarstvo prosvjete i športa: Zavod za školstvo - Odjel za kapitalna ulaganja; Ministarstvo rada i socijalne skrbi; Ministarstvo turizma; Ministarstvo zdravstva: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje; Ministarstvo znanosti i tehnologije; Državna uprava za zaštitu okoliša; Državna uprava za vode.

Suradnja ministarstava: Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - Strategija razvitka prometnog sustava Republike Hrvatske: Cestovni promet, željeznički promet, pomorski promet, riječni promet, zračni promet, PTT promet, otoci i ribarstvo. Ministarstvo turizma - Strategija razvitka turizma u Hrvatskoj; Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Strategija razvoja poljodjelstva i šumarstva u Hrvatskoj: Poljodjeljstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, šumarstvo; Državna uprava za vode - Vodnogospodarstvo: Hrvatske vode, Zagreb, Vodnogospodarski odjeli za vodna područja: 1. Sliv Save, Zagreb, 2. Sliv Drave i Dunava, Osijekl, 3. Primorsko istarski slivovi, Rijeka, 4. Dalmatinski slivovi, Rijeka, 5. Slivno područje grada Zagreba, Zagreb; Ministarstvo kulture: Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Zaštita prirodne baštine, zaštita kulturne baštine; Ministarstvo zdravstva: Zdravstvo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Odsjek za prostorno planiranje; Ministarstvo rada i socijalne skrbi: Socijalna skrb i rad.

SAŽETAK

UVOD

Temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94 i 68/98) Strategija prostornog uređenja Države je temeljni dokumet prostornog uređenja i predstavlja osnovu za donošenje odluka u svezi zahvata u prostoru te izradu prostornih planova užih prostornih cjelina i planova na lokalnoj razini.

Strategija je donešena Odlukom Hrvatskog Državnog Sabora od 27. lipnja 1997. godine.

Za provođenje Strategija donijet će se Program prostornog uređenja Države kojim se određuju aktivnosti i mjere za provođenje Strategije.

POLAZIŠTA ZA UTVRĐIVANJE CILJEVA I SMJERNICA PROSTORNOG RAZVITKA DRŽAVE

Hrvatski prostor sadrži sve elemente potrebne za kvalitetan razvitak i uključivanje u europske razvojne sustave:

povoljan prometno–geografski položaj na pravcima povezivanja Zapadne i Srednje Europe s Jugoistočnom Europom i Bliskim istokom te pripadnost Srednjeeuropskom, Podunavskom i Mediteranskom prostorno-razvojnom i ekološkom sustavu,
povoljnu strukturu temeljnih kategorija korištenja prostora: 36 % šumskih površina, 57% poljoprivrednih površina (36% obradivih, odnosno 0,42 ha /st što je više od europskog prosjeka),
31 068 km2 morskog akvatorija, 5834,9 km morske obale, 1185 otoka i otočića, 3500 km rijeka, 10 000 m3 obnovljivih godišnjih količina pitke vode po stanovniku,
prostorno uravnoteženu mrežu većih, srednjih i manjih gradova, pri čemu u 117 gradova živi 51% stanovništva (ajnovije stanje 1998: 122grada s 55% stanovnika),
bogatstvo i raznolikost prirodnih datosti od kojih su mnoge rijetkost u europskim mjerilima (prirodne šume, nezagađena poljedjeljska tla, znatne zalihe kvalitetne pitke vode),
očuvan prostor i velikim dijelom kvalitetan okoliš, sa 7,5 % površina prirode pod zaštitom (7 Nacionalnih i 6 Pakova prirode) te bogatu graditeljsku baštinu svijetske vrijednosti.

Sa gustoćom naseljenosti od 84,3 st/km2 Hrvatska se ubraja u rijeđe naseljena područja Europe što izaziva određene probleme racionalnosti infrastrukturnih sustava ali predstavlja i prednost očuvanog i neopterećenog prostora. Razlike naseljenosti su velike tako da je na sjeverozapadnom području gustoća 140 st/km2, a u Lici, Gorskom Kotaru i otocima i manja od 20st/km2.

Dužina granice iznosi 2028 km od čega su 1 100 km granične rijeke.

Iako Hrvatska nema značajnijih količina niti jednog od strateških prirodnih resursa, hrvatski prostor svojom kvalitetom i raznolikošću predstavlja u cjelini osobit i vrijedan resurs u Europi.

Ocjenjuje se da stupanj razvijenosti Hratske ne odgovara objektivnim razvojnim mogućnostima, da gospodarski učinci ne odgovaraju korištenom prostoru, a nedovoljna gospodarsko-prometna dinamika pojačana posljedicama ratnih razaranja smanjuje promet unutar zemlje i prometne veze Hrvatske sa drugim zemljama.

Dosadašnji procesi razvoja pokazuju velike regionalne razlike, a dijelom i neprimjerenu ili nedovoljno iskorištenu razvojnu orijentaciju u odnosu na pripadnost glavnim europskim prostorno-razvojnim sustavima. U kontinentalnom dijelu stupanj prostorne iskoristivosti veći je nego na priobalju.

Od glavnih prostorno razvojnih problema ističu se neracionalnost korištenja prostora, nekontrolirani rast velikih gadova, zapuštanje ruralnih područja i područja uz državnu granicu, pojave zauzimanja velikih površina za gradnju (poglavito u segmentu širenja naselja i industrijskih zona na kvalitetnim poljodjeljskim površinama), nekvalitetna i masovna gradnja na obali mora s izuzetno velikim udjelom bespravne gradnje, zaostajanje u nekim segmentima infrastrukture te generalno neriješena pitanja zbrinjavanja otpada.

Trenutno sva područja nisu jednako zanimljiva za ulaganja kapitala i nemaju iste razvojne uvjete što naglašava problem ravnomjernijeg razvitka, a koji se može još više zaoštriti osnaživanjem glavnih prometno-razvojnih koridora kao i pojačanim interesom gradnje na i do sada atraktivnim prostorima.

CILJEVI I USMJERENJA

U sklopu općeg cilja postizanja višeg stupnja sigurnosti i razvijenosti Države, povećanja kvalitete života stanovništva, povećanja vrijednosti Hrvatskog prostora te uključivanja u europske razvojne sustave, ističu se glavni prostorno-razvojni ciljevi:

ubrzani ali održivi razvoj prema svjetskim mjerilima gospodarske učinkovitosti i zaštite okoliša, a u skladu s nacionalnim interesima,
osnaživanje prostorno-razvojne strukture Države kroz uravnotežen i realno policentričan razvitak, uspostavu snažnih okosnica i težišta razvitka temeljenih na definiranim i potencijalnim prometnim pravacima, mreži gradova (osobito srednih i majih) i unaprijeđenje opremljenosti infrastrukturom kao uvjetom za kvalitetan razvoj,
kvalitetna preobrazba prostornog razvoja koja će uvažiti svjetska mjerila ali i osobitosti hrvatskog prostora, posebno prirodnu i kulturnu baštinu, smatrajući ih razvojnim potencijalom i ključnim čimbenikom postizanja nacionalnog prostornog identiteta.

U ostvarivanju razvojnih ciljeva polazi se od različitih okolnosti, stupnja učinkovitosti razvojnih sustava gospodarstva i infrastrukture te ukupnih demografskih, prirodnih i stvorenih potencijala pri čemu su posebni interesi Hrvatske:

iskoristiti povoljan geoprometni i strateški položaj Države te pripadnost srednjeeuropskim, podunavskim i mediteranskim prostorno-razvojnim i ekološkim cjelinama, a elemente europske integracije iskoristiti i za unutarnju konsolidaciju,
ne prihvatiti razvojne modele i zastarjele tehnologije koje razvijeni svijet napušta, već poticati razvojne programe s tehnologijama koje unaprijeđuju prostor i ne zagađuju okoliš (male potrošje vode, energije), a obnovu razorenih područja provoditi tako da omogući budući razvoj uz ispravljanje dosadašnjih pogrešaka,
očuvati fizičku i ekolološku cjelovitost resursnih područja primjenjući razvojne modele primjerene značajkama prostora (snažna i razvijena urbana područja, rijetko naseljena područja, područja dominacije prirodnih resursa),
velike infrastrukturne sustave razvijati tako da omoguće potpunu funkcionalnu integraciju hrvatskog teritorija, potrebnu neovisnost i sigurnost te tako da omoguće uključivanje u europske mreže.

Prioriteti proizlaze iz konstatacija o velikim mogućnostima ali nedovoljnoj iskorištenosti većine prostorno-razvojnih sustava u odnosu na zauzeti prostor. Stoga je prioritet modernizacija, rekonstrukcija i poboljšanje postojećih kapaciteta i prostornih sustava te nadoknađivanje zaostataka u pojedinim segmentima kao što su primjerice dijelovi prometne i energetske mreže.

Jednako tako prioritet je obnova i uspostava svih životnih funkcija na ratom zahvaćenim područjima te zaustavljanje negativnih demografskih procesa s posljedicama zapuštanja nekih područja.

POJEDINAČNI ASPEKTI PROSTORNOG RAZVITKA

Planiranjem razvoja naselja treba težiti smanjenju rasta velikih gradova, funkcionalno osposobljavati srednje i manje gradove kao i lokalna središta uz kvalitetnije unutarnje uređenja naselja, spriječavanje nepotrebnog širenja, osobito duž državne cestovne mreže, na prostorima vrijednih prirodnih resursa te posebno skrbiti o infrastrukturi kao temeljnoj predpostavci za izgradnju.

Ocjenjuje se nerealnim poticati razvoj, obnovu i izgradnju svih naselja već da je potrebno izdvojiti grupu prioritetnih lokalnih središta u kojima će se stvoriti nužan stupanj usluga i koncentracije stanovništva kako bi se stvorili uvjeti za pokretanje gospodarstva, ostanak sadašnjih i i dolazak novih stanovnika u ta područja.
U razvoju prometa Hrvatska mora biti dobro povezana unutar sebe i u sustavu europskih pravaca. Pored postojeće veze Istok-Zapad treba osnažiti pravce Sjeverozapad-Jugoistok i Sjever-Jug, zatim podravski koridor te osobito poboljšati povezanost južne Hrvatske sa kontinentalnim dijelom Države i dalje s europskim pravcima. Projekcija do 2015 god. je oko1800 km autocesta i oko1300 km brzih cesta. Uz izgradnju glavnih cesta visokog ranga, novih trasa željeznice na glavnim pravcima, višenamjenskog kanala Dunav-Sava i drugih velikih zahvata, naglašava se važnost aktiviranja i modernizacije morskih i riječnih luka i kombiniranog prometa te poboljšanje kvalitete postojećih regionalnih mreža. Nužno je ispitati mogućnosti i utvrditi optimum korištenja hrvatskih morskih i riječnih luka, zatim zračnih luka, a posebno uspostaviti integralni promet čime će se pojačati funkcionalnost pojedinačnih segmenata te tako bolje koristiti razvojne koridore i prije skupih investicija u nove objekte.
U razvoju energetike polazi se od procjene da Hrvatska mora do 2010. god. nadoknaditi predviđeni manjak energije i osigurati novih 1500MW snage, zatim uravnotežiti i modernizirati proizvodnju te osigurati prijenos i distribuciju koji će omogućiti sigurnost opskrbe kao i učinkovito unutarnje i vanjsko povezivanje. S tog gledišta Strategija daje prioritet rekonstrukciji i proširenju postoječih proizvodnih kapaciteta, utvrđuje mogućnosti i ograničenja iskorištenja hidropotencijala (poglavito na graničnim vodotocima i u vrijednim krajobraznim cjelinama) te nužnost osiguranja prostora za nove lokacije TE prioritetno na područjima Istočne Slavonije i Srednje Dalmacije koje treba provesti na temelju daljnjih istraživanja označenih potencijalnih lokacija.

Strategija obvezuje na primjenu najsuvremenijih i ekološki prihvatljivih tehnologija računajući na mogućnosti korištenja plina (koju treba dokazati) i krutih goriva uz razmatranje svih relevantnih aspekata i punu gospodarsku opravdanost. Istovremeno s velikim zahvatima podržava se iskorištenje alternativnih i obnovljivih energenata te razvijanje mreže malih kapaciteta usklađenih s okolišem.
Na području vodnoggospodarstva predviđa se povećanje pokrivenosti Hrvatske vodoopskrbom sa 63% na 81-90%. Sustavi odvodnje zaostaju te su nužna znatna ulaganja u izgradnju kanalizacijskih mreža a posebno sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

Naglasak se daje različitim oblicima korištenja voda uključujući i višenamjenske akumulacije gdje prirodni uvjeti i uvjeti zaštite okoliša to omogućavaju, zatim na zaštiti od erozija i poplava te zaštiti svih oblika vodnih resursa, osobito kvalitete mora, jezera i vodotoka kao i podzemnih rezervi pitke vode.
Prostorna komponenta gospodarskog razvoja trebala bi slijediti modele smanjenja koncentracija i poticati prostornu razvijenost mreža manjih, čistih jedinica suvremene tehnologije s razmještajem i kapacitetima prilagođenim prirodnim i stvorenim značajkama područja, uvažavajući moguće učinke razvitka graničnog gospodarstva.

Uz uvažavanje općih načela razvitka suvremenog gospodarstva Strategija se određuje prema zakonskoj obvezi utvrđivanja prioritetnih djelatnosti područja prvenstveno kroz uvažavanje predodređenosti prostora za neke djelatnosti koje se nemogu locirati na drugim mjestima kao što su to primjerice pomorske djelatnosti na jadranskoj obali.

Prioriteti se odnose na transformaciju i sanaciju postojećih, djelimično korištenih ili neiskorištenih industrijskih zona s ugaslim proizvodnjama, a koje se smatraju velikim prostornim rezervama. Jednako tako nužno je ispitati postojeće planske projekcije koje predviđaju nove velike industrijske zone u gradovima te prilagoditi planove novim razvojnim interesima i inicijativama. Poglavito se to odnosi na ključne prometne pravce, luke i slobodne zone, zatim na male jedinice integrirane u strukture naselja i obiteljska gospodarstva, u skladu s čim treba prilagoditi planske odredbe i provedbene instrumente.

Prilikom odlučivanja o izboru djelatnosti i lokacija na nekom području moraju se uvažiti višestruki razvojni učinci (uz ekonomske i socijalni, ekološki) te oni koji će pokrenuti i druge komponente života što je osobito važno za strateški osjetljiva područja.

Turizam kao gospodarsku granu treba razvijati u granicama prihvatljivog opterećenja i prepoznatljivih obilježja prostora, maksimalno računajući na postojanje očuvanog i atraktivnog prirodnog ambijenta kao prednost hrvatskog prostora. Stoga treba prvenstveno kvalitetno preobraziti postojeće potencijale te proširiti ponudu vežući se na podizanje ukupne atraktivnosti područja, kvalitet okoliša, motivaciju stanovništva, prirodnu i kulturnu baštinu te iskorištenje ne samo jadranskih potencijala nego i kontinentalnih, prvenstveno kroz zdravstveni, lovni, ruralni i rekreacijski turizam.
Strategija usmjerava gospodarenje prirodnim i stvorenim resursima prvenstveno kroz smjernice za korištenje, namjenu i zaštitu prostora. Ključne odrednice su očuvanje fizičke cjelovitosti i kvalitete resursa, osobito poljodjeljskih i šumskih struktura, vodnih sustava, prostora naselja uvažavanjem krajobrazne cjeline a ne samo pojedinih elemenata. Jednako tako korištenje prostora treba se temeljiti na ukupnom pažljivom gospodarenju, a ne samo stavljanjem pod zaštitu.

Predviđeno je povećanje područja zaštite prirode na ukupno oko 15% Državnog teritorija ali primjenom različitih kategorija zaštite prilagođenih stvarnim značajkama i realnim uvjetima. Naglašava se potreba pažljivog upravljanja Nacionalnim parkovima koji su nacionalno a dijlom i svjetsko dobro te tako nesmiju biti prostor neposrednog gospodarskog iskorištenja i izgradnje turističkih kapaciteta već prvenstveno posjetiteljski i znanstveno istraživčki prostor izzetne prirodne vrijednosti.&bsp;

Strategija usmava na povećanj poljodjeljskih posjeda i spriječavanje daljnjeg usitnjavanja, a resurse koji zbog različitih okolnosti trenutno nisu u funkciji treba objektivno valorizirati i čuvati od gubitka koji može nastati trajnom prenamjenom. Infrastrukturu treba planirati tako da se ne gube vrijedne šumske i druge površine te prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora za vođenje novih trasa.

Posebnu važnost ima gospodarenje vodnim resursima zbog višestrukog učinka na prostor, okoliš i razvoj.
Temeljem zakonske odredbe o utvrđivanju prostornih cjelina zajedničkih obilježja Strategija izdvaja cjeline koje zahtijevaju osobitu pažnju, intenzivnije istraživanje, posebne programe i instrumente gospodarenja te odgovarajući prostorno-planski pristup i mjere:

područje očuvane biosfere za koje je osobito važno očuvanje ukupnog krajobraznog identiteta a posebno ekološke komponente značajne u nacionalnim, ali i europskim relacijama: hrvatski krš u cjelini, jadransko područje, središnje područje Like i Gorskog kotara, dijelovi kontinentalnog područja Hrvatske, Nacionalni parkovi i Parkovi prirode uključujući i širi nezaštićeni ali prirodno pripadajući prostor,
područja s ograničenjima u razvoju za koja su potrebne posebne razvojne i poticane mjere te osobiti modeli razvitka radi bržeg razvoja i zaustavljanja negativnih demografskih i gospodarskih procesa: brdsko gorsko ruralno područje, jadranski otoci, područja uz državnu granicu, ratom zahvaćena područja,
veliki prometno gospodarski sustavi za koje je potrebno utvrđivanje optimuma funkcionalne cjelovitosti koja nadilazi lokalni obuhvat radi snažnih utjecaja na prostor i razvoj regija i Države u cjelini: glavne državne luke, sustav višenamjenskog kanala Dunav-Sava, višenamjenske vodne akumulacije, veliki gospodarsko prometni kompleksi,
područja velikih gradova koje treba sustavno istraživati i cjelovito planirati zbog snažnih utjecaja urbanizacije na širi prostor, interese i konflikate te rasplet velike infrastrukture.

Ključnu ulogu u planskom obuhvatu tih cjelina Strategija daje Prostornim planovima županija i putem donošenja Prostornih planova područja posebnih obilježja, upućujući na osiguranje potrebnih, predhodnih stručnih i znanstvenih analiza i studija.

PROVEDBA

Odluke na području prostornog razvoja nužno je temeljiti na integralnom i interdisciplinarnom pristupu. S tim ciljem naglašava se nužnost unaprijeđenja međuresorne koordinacije i uključivanje svih relevantnih subjekata u programe, projekte i planove, a osobito uvažavanje prostorne komponente već u pripremnim fazama kako bi se na vrijeme sagledali svi aspekti i mogući učinci zahvata u prostoru te izbjegli konflikti.

Stoga je nužno:

poticati razvojne i istraživačke studije i proširivati spoznajnu osnovu s pozicija suvremenog svjetonazora te osigurati kontinuiranu aktivnost koja će omogućiti uočavanja procesa i sagledavanje interesa u funkciji pravovremene ponude prostorno-razvojnih opcija ulagačima i ostvarenja prostornih predopostavki za razvoj ,
u prostornom planiranju treba napustiti i mjenjati dosadašnje nerealne i neargumentirane modele te uvažiti opća mjerila učinkovitog korištenja prostora ali promatrana kroz stvarne okolnosti i mogućnosti na određenom prostoru,
izgraditi i unaprijediti regulativu, osobito zakonsku osnovu za urbanu komasaciju i izvlašćenje kao preduvjet za učinkovito usmjeravanje uređenja naselja, posebo s gledišta osiguranja javnog interesa.
osigurati stručnu osposobljenost na svim razinama, a osobito na na lokalnoj.

Strategija naglašava da uz prioritete u odnosu na ključne državne razvojne sustave treba skrbiti o svim strukturama i svim dijelovima prostora, kao i o pojavama malih dimenzija, dispergiranim “točkastim” strukturama zbog njihovog ukupnog značenja za uspostavu prostorne ravnoteže.

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. Polazišta

Kartografski prikaz: 10-01
Hrvatska u europskom okružju
Geostrateški, geopolitički i prometni položaj u Europi

Kartografski prikaz: 10-02
Teritorijalna podjela
Republike Hrvatske po područjima županija, gradova i općina

Kartografski prikaz: 10-03
Reljef
Visinski pojasi (do 100; 100-200; 200-500; 500 i više m n.m.)

Kartografski prikaz: 10-04
Geološka sinteza
Ograničenja s inženjersko-geoloških, hidroloških i seizmotektonskih gledišta

Kartografski prikaz: 10-05
Klimatsko-zonska vegetacijska područja
Pretpostavljena prirodna vegetacija

Kartografski prikaz: 10-06
Proizvodne skupine poljoprivrednih tala
Pedoekološka karta

Kartografski prikaz: 10-07
Potencijalne rezerve podzemnih voda
Evidencija podzemnih voda prve, druge i treće razine

Kartografski prikaz: 10-08
Prostorni plan Republike Hrvatske - iz 1988.g.
Korištenje i namjena prostora

3. Osnove za planiranje i usklađivanje prostornog razvitka

Kartografski prikaz: 30-01
Područja očuvane biosfere i osobitih vrijednosti prostora
Kompleksni programi jedinstvenih kriterija zaštite prostora i okoliša
Kartografski prikaz: 30-02
Velike prostorno-planske cjeline
Županije Središnje, Istočne i Jadranske Hrvatske
Kartografski prikaz: 30-03
Područja velikih i većih gradova - sukob korištenja i zaštite prostora
Nužna izrada prostornih programa i primjerene dokumentacije prostornog uređenja

Kartografski prikaz: 30-04
Područja uz državnu granicu
Gustoća naseljenosti kopnenih graničnih općina

4. Prostorno-razvojna i planska usmjerenja

4.1. Stanovništvo

Kartografski prikaz: 41-01
6.694 naselja - broj stanovnika
Razmještaj naselja i veličinske skupine naselja

Kartografski prikaz: 41-02
Gustoće naseljenosti
Skupovi gustoća kao višekratnici prosječne gustoće naseljenosti
Kartografski prikaz: 41-03
Tipovi kretanja stanovništva
Egzodusni i imigracijski tipovi

Kartografski prikaz: 41-04
Dobna struktura stanovništva
Odnos mladih (0-19 g.) i starih (više od 60 g.)
u ukupnom stanovništvu

Kartografski prikaz: 41-05
Obrazovna struktura stanovništva
Udio obrazovanih osoba sa srednjom i višim školama u ukupnom stanovništvu

Kartografski prikaz: 41-06
Sinteza demografskih pokazatelja
Obilježja područja: od ekspanzije do izrazitog zaostajanja u razvoju

4.2. Naselja

Kartografski prikaz: 42-01
Kretanje stanovništva naselja od 1857-1991.g.
Promjene broja stanovnika po veličinskim skupovima naselja

Kartografski prikaz: 42-02
Mala naselja po veličinskim skupovima
Razmještaj malih naselja do 1.000 stanovnika
(skupovi: ; 50-100; 100-500; 500-1.000)

Kartografski prikaz: 42-03
Važnija središta rada
Naselja s više od 900 radnih mjesta

Kartografski prikaz: 42-04
Sustav važnijih europskih gradskih regija- područja
Politika prostornog uređenja u europskom kontekstu gustoće stanovništva i gradske regije
Kartografski prikaz: 42-05
Urbanizacija u europskim zemljama
Stupanj urbanizacije u 24 odabrane europske zemlje po skupovima gradova

Kartografski prikaz: 42-06
Urbana i razvojna preobrazba prostora i naselja
Proces urbanizacije s demografskih, sociokulturnih i prostornoplanerskih gledišta

Kartografski prikaz: 42-07
Urbana i razvojna preobrazba prostora i naselja
Šira područja makroregionalnih središta:
Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka

Kartografski prikaz: 42-08
Razvojna središta- žarišta - oko 750 postojećih i potencijalnih
Područja s većom koncentracijom stanovništva - sinteza vrednovanja

Kartografski prikaz: 42-09
Važnija razvojna središta - oko 400 postojećih i potencijalnih
Područja s većom koncentracijom stanovništva 1991.g.
odabir naselja s više od 2000 stanovnika

Kartografski prikaz: 42-10
Gradovi i naselja s gradskim obilježjima - oko 160 gradskih područja;
Prostori najdinamičnijih gospodarskih i graditeljskih aktivnosti - nužna izrada generalnih planova uređenja

4.3. Gospodarski sustavi i društvene djelatnosti u prostoru

Kartografski prikaz: 43-01
Turistički resursi
Područja osnovnih oblika turističke ponude i smještajni kapaciteti

Kartografski prikaz: 43-02
Turistička mjesta
Razvrstavanje turističkih mjesta u razrede: A, B, C i D - 1994.g.

Kartografski prikaz: 43-03
Agroekološke zone
Izrađeno za potrebe FAO

4.4. Infrastrukturni sustavi

4.4.1. Prometni sustavi

Kartografski prikaz: 44-01
Cestovni promet
Autoceste, (poluautoceste), brze ceste, magistralne i regionalne ceste (postojeće stanje)

Kartografski prikaz: 44-02
Cestovni promet
Autoceste - poluautoceste - brze ceste; pravci, koridori i trase (planovi i istraživanja)
Kartografski prikaz: 44-03
Željeznički promet
Generalna mreža brzih pruga, postojeće pruge I. i II reda

Kartografski prikaz: 44-04
Pomorski promet
Luke otvorene za javni promet i međunarodni plovni putovi
Kartografski prikaz: 44-05
Riječni promet
Klase plovnih putova i riječne luke

Kartografski prikaz: 44-06
Cjevni promet - naftovodi i plinovodi
Program razvoja magistralne mreže i objekata

Kartografski prikaz: 44-07
Zračni promet
Zrakoplovne luke: stanje i u postupku istraživanja mogućih lokacija

Kartografski prikaz: 44-08
Telekomunikacijski promet
Sustav mreža i objekata

Kartografski prikaz: 44-09
Granični prijelazi
Međunarodni, međudržavni i pogranični prijelazi te privremene kontrolne točke na državnoj granici

4.4.2. Energetski sustav

Kartografski prikaz: 44-10
Elektro - energetski sustav
Proizvodni, transformacijski i prijenosni objekti
(400 / 220 / 110 kV) - stanje

Kartografski prikaz: 44-11
Elektro - energetski sustav
Proizvodni, transformacijski i prijenosni objekti
(400 / 220 / 110 kV) - planirano

Kartografski prikaz: 44-12
Elektro - energetski sustav: termoelektrane/toplane i hidroelektrane;
Izgrađeni objekti i program rekonstrukcije i proširenja postojećih kapaciteta

Kartografski prikaz: 44-13
Elektro - energetski sustav: termoenergetski objekti i hidroelektrane;
Područja za daljnja istraživanja mogućih lokacija novih energetskih objekata

4.4.3. Vodnogospodarski sustav

Kartografski prikaz: 44-14
Vodoopskrba
Regionalni, grupni i veći vodoopskrbni sustavi
Kartografski prikaz: 44-15
Zaštita voda od zagađenja
Kakvoća vode u vodotocima i uređaji za pročišćavanje zagađenih voda

4.5. Zaštita okoliša, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti prostora

4.5.1. Zaštita okoliša

Kartografski prikaz: 45-01
Sustav zbrinjavanja otpada - posebnog i opasnog
Raspodjela po županijama - istraživanjima odrediti razmještaj na najpodobnijim lokacijama

4.5.2. Zaštita prirodne baštine

Kartografski prikaz: 45-02
Zaštita prirodne baštine
Pregled značajnijih zaštićenih (i predloženih za zaštitu) dijelova prirode

Kartografski prikaz: 45-03
Zaštita prirodne baštine - nacionalni parkovi
Proglašeni nacionalni parkovi

4.5.3. Zaštita graditeljske baštine

Kartografski prikaz: 45-04
Zaštita graditeljske baštine
Rasprostranjenost arheoloških nalazišta

Kartografski prikaz: 45-05
Zaštita graditeljske baštine
Rasprostranjenost povijesnih graditeljskih cjelina i sklopova građevina

Kartografski prikaz: 45-06
Zaštita graditeljske baštine
Značajnija dobra graditeljske baštine
Kartografski prikaz: 45-07
Zaštita graditeljske baštine
Rasprostranjenost dobara graditeljske baštine i ratne štete

4.5.4. Krajolik